Evro
Evro je valuta koja važi u dvanaest zemalja Evropske unije, od Mediterana pa sve do Arktičkog kruga (odnosno u Belgiji, Nemačkoj, Grčkoj, Španiji, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Austriji, Portugalu, Finskoj i Sloveniji). Novčanice i metalni novac valute evra ušli su u upotrebu 1. januara 2002. godine, i sada su deo svakodnevnog života za preko 300 miliona Evropljana koji žive u evro zoni.
Postoji odredjeni broj nedvosmislenih koristi od postojanja jedinstvene evropske valute, koje su i bile najvažniji motivi za stvaranje ove jedinstvene valute, evra.
1) Praktčne koristi za građane: putovanje sa evrom
Građani mogu jednostavnije da putuju u okviru evro zone bez potrebe da svaki put kada predju neku granicu menjaju novac, pa su stoga u mogućnosti da sa većom tačnošću uporedjuju cene proizvoda i usluga pošto svoju valutu mogu da koriste svuda u okviru zone evra. Putovanje van evro zone je takođe jednostavnije pošto je evro medjunarodno priznata valuta, pa je stoga široko prihvaćena na mnogim mestima van evro zone, naročito u urističkim destinacijama.
2) Jedinstveno tržište: uživanje svih koristi od jedinstvenog tržišta Evropske unije
Jedinstvena valuta predstavlja prirodan nastavak postojanja jedinstvenog tržišta u okviru Evropske unije, što ovakvom tržištu omogućava efikasnije funkcionisanje i veće mogućnosti rasta, i to kroz:
Eliminaciju fluktuacija u kursu: Ovo obezbeđuje stabilnije okruženje za trgovinu u okvriu evro zone time što smanjuje rizike i neizvesnosti i za uvoznike i za izvoznike, koji su pre uvodjenja jedinstvene valute morali u svoje troškove da uključuju i faktor rasta ili pada vrednosti valuta. Jedno nezavisno izvedeno istraživanje ukazalo je i na to da je evro već izvršio pozitivan uticaj na ostvarivanje značajnog porasta obima trgovinske razmene u okviru evro zone.
Kompanije su u boljem položaju kada je u pitanju planiranje budućih poteza u vezi sa investicijama zbog toga što je smanjen nivo neizvesnosti.
Eliminacija troškova različitih transakcija u vezi sa menjanjem valuta i/ili menadžmentom različitih valuta zbog eliminacije fluktuacija kursa. Na primer, troškovi koji nastaju kao rezultat:
Poslovanja koje podrazumeva menjanje inostrane valute to jest, kupovanje i prodaja inostranih valuta;
Poslovne aktivnosti u cilju zaštite od eventualnih gubitaka koje imaju za cilj zaštitu kompanija od negativnog uticaja fluktuacije kursa valuta;
- prekogranična plaćanja u inostranim valutama, koje je po pravilu skuplje i sporije od plaćanja u domaćoj valuti;
- menadžment nekoliko računa za različite valute, što komplikuje upravljanje finansijama u inostranim valutama i interni računovodstveni sistem;
Transparentnost cena: potrošači i kompanije mogu da uporedjuju cene roba i usluga na jednostavniji i lakši način kada su cene uvek izražene u istoj valuti;
Kvalitetnija konkurencija: lakše poredjenje cena podstiče konkurenciju i stoga vodi snižavanju cena na kratkoročne i srednjoročne staze. Potrošači, prodavci na veliko i trgovci mogu da kupuju po najnižim cenama, čime vrše pritisak na kompanije koje pokušavaju da povećaju cene. Kompanije više ne mogu da traže najviše cene za svako pojedinačno nacionalno tržište;
Više mogućnosti za potrošače: jedinstvena valuta pojednostavljuje putovanje i kupovinu roba i usluga za potrošače u inostranstvu, naročito u sprezi sa napretkom koji se ostvaruje u kupoprodaji preko Interneta;
Atraktivnije šanse za inostrane ulagače: jedno veliko jedinstveno tržište na kojoj važi jedinstvena valuta znači da investitori mogu da posluju u čitavoj evro zoni uz minimalno remećenje poslovanja, a mogu i da koriste prednost poslovanja u stabilnijem ekonomskom okruženju.
3) Jedinstveno finansijsko tržište: Koristi za one koji štede i za one koji pozajmljuju novac
Zona jedinstvene valute otvara ogromne mogućnosti i za one koji obezbedjuju kapital (štediše i investitore), i za one koji koriste kapital (privatna ili pravna lica koja uzimaju kredite i pozajmice, kao i oni koji izdaju akcijski kapital): evro pomaže da se obezbedi jedinstveno tržište za one koji se bave finansijama (to jest za banke, osiguravajuća društva, investicione fondove, penzione fondove, itd.). Istovremeno, mala i fragmentisana nacionalna tržišta kapitala razvijaju se u jedno veće, dublje i likvidnije finansijsko tržište.
Ovo je korisno i za one koji štede novac, i za one koji ga pozajmljuju. Štediše imaju koristi od šired i raznolikije ponude investicija i mogućnosti za štednju. Investitori mogu da rašire rizik koji im preti na jednostavniji i lakši način, a raste im i apetit za rizičnijim ulaganjima. Privatna i pravna lica koja žele da se zaduže, kao i oni koji se bave izdavanjem akcija imaju koristi od boljih šansi za finansiranje, jer je lakše doći do novca na tržištima kapitala.
4) Makroekonomski okvir jedinstvene valute za privredu u celini
Ekonomska i monetarna unija (EMU) zasnovana je na ustanovljavanju zdravog i čvrstog makroekonomskog okvira (stabilni uslovi za privredu u celini), što se naročito ogleda u sledećem:
Stabilnosti cena, koja je primarni cilj koga nastoji da ostvari Evropski sistem centralnih banki (ESCB), koji funkcioniše u potpunosti nezavisno.
Zdravim javnim finansijama, da bi se zemlje članice odvratile od preteranih nivoa vladinih deficita kao i od preteranih nivoa duga vlada u odnosu na bruto nacionalni dohodak.
Niskim kamatnim stopama, jer one rastu kada se očekuju niske stope inflacije, unapredjena kontrola vladinog duga (što pruža bolje mogućnosti za pozajmice za privatne kompanije) i povećanje veličine tržišta hartija od vrednosti koje glase u evrima, što povećava likvidnost.
Inicijative za rast, investicije i otvaranje novih radnih mesta: stabilnost cena, zdrada privreda i niske kamatne stope čine idealne uslove za brži ekonomski rast, investicije i stvaranje novih radnih mesta u okviru evro zone.
Zaklon od šokova sa strane: zbog veličine privrede evro zone, i zbog činjenice da se veći deo njene trgovine odvija u okvirima ove ekonomije (izmedju 30 i 75 procenata zavisi od date zemlje), evro zona je daleko bolje opremljena nego što su to bile nacionalne valute pre nje da se odupre eksternim ekonomskim šokovima ili fluktuacijama u kursu inostranih valuta prema američkom dolaru i drugim važnijim valutama. Evro takodje postaje i veoma važna valuta za različite transakcije, što omogućava da jedan značajni deo evropskog izvoza i uvoza bude fakturisan u evrima.
5) Uloga Evrope u svetu: prednosti u pogledu međunarodne uloge Evrope
Postojanje jedinstvene valute i ekonomske i monetarne unije jača ulogu Evrope u međunarodnim forumima i organizacijama kao što su Medjunarodni monetarni fond, Svetska banka i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj. Kao svetska valuta, evro preuzima važnu ulogu valute za medjunarodne investicije i rezerve. Evro je već postao važna valuta u kojoj se pozajmljuje novac: izdavanje medjunarodnih hartija od vrednosti u evrima sada parira takvim haritijama u dolarima.
Upotreba evra u međunarodnoj trgovini takodje je sve raširenija praksa, što odražava značaj Evrope u svetskoj ekonomiji. Jedinstvena valuta čini Evropu jakim partnerom u trgovini i olakšava pristup pravom jedinstvenom tržištu za inostrane kompanije, koje će imati koristi od manjih troškova poslovanja u Evropi.
Opcija da se cene roba i proizvoda formiraju u evrima (roba kao što su nafta i metali, na primer) vremenom će postati sve atraktivnija.
6) Politička integracija: koristi u vezi sa širim procesom integracije
Evro je simbol zajedničkog identiteta, zajedničkih vrednosti i uspeha evropskih integracije u ujedinjavanju naroda i nacija Evrope. On deluje kao podsticaj za dalje integracije time što pokazuje da zajednička akcija zemalja članica može da donese velike koristi svima koji u toj akciji učestvuju.